5 odličnih savjeta za Hrvate u Njemačkoj koji traže posao

Dating > 5 odličnih savjeta za Hrvate u Njemačkoj koji traže posao

Click here: ※ 5 odličnih savjeta za Hrvate u Njemačkoj koji traže posao ※ ♥ 5 odličnih savjeta za Hrvate u Njemačkoj koji traže posao

Tako će razvoj vazdušnog saobraćaja savremenom turisti učiniti dostupnim sve tačke na zemaljskoj kugli. To je jedan od evropskih centara u kome se ova bolest može držati pod kontrolom. On je volio selo i ljude sa sela, a silno mrzio sve one proždrljive i besavjesne nakaze što nemilosrdno sišu krv i ubijaju životnu snagu širokih slojeva narodnih.

Kao sto znate pred sami Ramazan pismom nam se obratio Ibrahim Bajraktarevic iz sela Vareska Rijeka kod Buzima... Uloga latinskog jezika u Hrvata bila je značajnija, nego kod većine europskih naroda jer su se našli u najužem prostoru latinskog vjerskog i kulturnog kruga pa nikavo čudo, da su se upravo Hrvati služili ne samo pisanim, nego i živim latinskim jezikom sve do polovice 19. Pokušajte zamisliti situaciju na predstojećim izborima u Hrvatskoj da jedan od kandidata dobije dvotrećinsku većinu glasova, koji bi to bio legitimitet. Istina, i ove naše beledije sortirane su i imaju spoljni karakter kao sliène ustanove po drugim kulturnim državama. Medjutim Hasan se zaputio prema Petrinji. Auersperg i Eggenberg bijahu s tim mnijenjem 1 Ibid.

Sinan ipak nije prestao navaljivati na sultana, da se odluči za rat. Republika Srpska je spremna da hapsi sve optužene s liste Dobrovoljačka, a u proceduri su i drugi spiskovi, sa hiljadama bošnjačkih imena, koje okupatori i počinioci genocida optužuju i nalaze krivim što su branili svoj dom, familiju i domovinu... Lako mu je bilo obmamiti Murata III.

NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD - Ljetne kolekcije svjetski renomiranog modnog brenda oduševile brojne goste Najbolje svjetske koreografije iz svih plesnih kategorija sinoć su doslovno digle na noge nekoliko tisuća posjetitelja na DanceStar Gala show-u u Poreču koji se održao trećeg dana finala ovog jedinstvenog plesnog natjecanja.

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK Google translater: BLAGDANSKI SU DANI NA PRAGU. KAKO JE OBIČAJ DA SVEČANI STOL BUDE DOSTA BOGATIJI i PRIVLAČNIJI NEGO INAČE, POSEBICE ŠTO SE TIČE VINA, NUŽNO SE KVALITETNO PRIPREMITI, a UPRAVO OVAJ PRILOG MOŽE POMOĆI u PAMETNOM IZBORU PLEMENITE KAPLJICE i PUTOKAZOM KAMO DA POĐETE PO NJU. NARAVNO, DOBRE NASLOVE i DOBRE ADRESE VALJA ZNATI NE SAMO ZA SADA, NEGO i ZA PERIOD OD BLAGDANA DO SLJEDEĆEG BLAGDANA… Božićni i novogodišnji praznici na pragu su, a to znači da je krajnji čas za pobrinuti se za ono što će resiti stol u tim danima, kao i za prikladne darove najbližima — rodbini, prijateljima, poslovnim partnerima. Poruka vrijedi kao praktična zapravo ne samo sada uz praznike, nego i za razdoblje — od praznika do sljedećeg praznika! Butelja je univerzano dobrodošla, kako na svečanome stolu doma tako i kao dar. Međutim — koja butelja? Izbor je u trgovinama golem, pa, u tome moru — za što se odlučiti? K tome, da budete sigurni da ćete doma ponijeti ispravan proizvod dobro je znati i gdje i kupiti butelju. Naime, sve trgovine baš se i ne trse da artikle osjetljive na svjetlost i na višu temperaturu pravilno skladište i prikladno ih drže na svojim policama. Unutar tog lako izrečenoga bolje, posebnije, dosta je točaka, pod. A te točke su, primjerice, svakako i osobni afinitet glede mirisa i okusa, zatim ukorijenjene navike u konzumaciji, razina educiranosti a i zahtjevnosti pojedinca glede vina, razina educiranosti glede sljubljivanja vina s jelom o tome sam već prije pisao , a, bogme, i maloprodajna cijena boce i stupanj debljine vlastitog novčanika, pa i stupanj dostupnosti proizvoda u okruženju u kojemu se živi. Blagdanski aerobik… Evo nekih praktičnih informacija iz, da tako kažem, službenih i institucionalizirnaih izvora, ali i iz nekih osobnih iskustava. Počeo bih s onime što se o vinima — dakako ostajemo pri hrvatskoj kapljici — na hrvatskom tržištu preporučivalo u okviru potrošačkog putokaza kluba Vinske zvijezde koji objavljuju trojica dugogodišnjih pratitelja Bakhove scene iz informativnih medija i blogova poput 24sata, Večernji list, Svijet u čaši, Bakhov sin, Vito Vino, i Suhiučaši. Oficijelni orijentiri za pametnu kupnju su bili dakako razna značajnija ocjenjivanja vina u nas i u svijetu, ali i, evo, od ovih dana 2017. Kako je uz nazive vina što se savjetuju za praznične dane nužno, da ponovim, znati i to gdje se ona mogu kupiti, k tome i s određenom sigurnosti da su bila i dobro skladištena pa kod njih ne bi trebalo biti problema s degradacijom zbog neprimjerenoga čuvanja, te kako su ti dani prije praznika a i na same praznike i u stanovitom znaku opuštanja i pojačane sklonosti da se skokne i izravno ponekom vinaru, donosimo određena imena te adrese koji bi trebali jamčiti sigurnost u izboru, kupovini, kao i doživljaju na posjećenome vinskome posjedu. Evo, kao određenih oslonaca u čija se vina može pouzdati i kojega vinara se sigurno isplati posjetiti — dobitnikâ novoustanovljene nagrade Vinarta-Romerquellea za godišnja postignuća u 2017: Tomislav Tomac s Plešivice, Osoba godine Vinart-Romerquelle 2017, najbolji vinski podrum sjeverozapadne Hrvatske: bijela mirna vina rajnski rizling, sauvignon, pjenušci, vina od grožda bijelih sorata pola godine maceriranoga u amfori… Najbolje ocijenjeno bijelo vino na degustacijama kluba Vinske zvijezde u 2017 bilo je Amfora rajnski rizling 2011 od Tomca Osoba godine: Tomislav Tomac. Vinarija godine za regiju Bregoviti sjeverozapad Hrvatske: Tomac. Zatim Zaslužnik godine: Nikola Benvenuti. A Vinarija godine za Istru i Kvarner: Benvenuti. Vinarija godine za Slavoniju i Podunavlje: Jasna Antunović Turk. Vinarija godine za Dalmaciju: Luka Krajančić. Zaslužnik godine: Vlado Krauthaker, kandidat za najbolju vinariju Slavonije i Podunavlja. Ostali kandidati za najbolje podrume u svojim regijama: Iločki podrumi, PP Orahovica, Fakin, Kozlović, Korak, Bolfan, Stina Jako-vino, Badel 1862 Benkovac Korlat, Korta Katarina, Miloš, Prović. Vinoteka godine je zagrebački Bornstein a u toj grupi kandidati za dobitnika našli su se Vivat fina vina Martićeva ulica , MIVA iz Zagreba te osječka Vinita i splitski Fumar. Supermarket godine glede ponude vina je Vrutak, a kandidati za nagradu bili su Interspar i Kaufland. To je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje za 500 milijuna kuna, odnosno 4,16 posto Ova se procjena temelji na rastu prometa u trgovini na malo već 37 mjeseci zaredom, što je nezabilježeno otkad Državni zavod za statistiku vodi te podatke, istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za medije na temu blagdanske potrošnje. Među proizvodima koji se u nas najviše kupuju za blagdane su dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, alkoholna i bezalkoholna pića. Dosta se potroši i na mobitele, videoigre, računala, česti blagdanski pokloni su i knjige te, dakako, božićne dekoracije. Inače, u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva općenito najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5 posto, po čemu smo daleko iznad prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata na koje otpada oko 30 posto kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća sa 8,5 posto, rekreacija sa 6,7 posto, dok na kulturu trošimo tek 5,9 posto. Naša želja je, a to sustavno promoviramo kroz 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko , da u ponudi na našem tržištu bude zastupljeno što više kvalitetnih, hrvatskih proizvoda. Apeliramo na javnost da kupuje domaće jer kupovinom domaćih proizvoda potiče se nastavak rasta potrošnje, a samim time i druge pozitivne trendove koji pokreću oporavak gospodarstva, poruka je iz HGK. Istraživanja pokazuju da je gotovo 80 posto naših građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i proizvođači i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos. Napominjem da su uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik u ocjenjivanjima sudjelovali razni naši znani enolozi, sommelieri, vinski trgovci, dakle sve osobe iz faha. Žiri je svaki put bio sa po sedam članova. Razlika između ocjenjivanja kluba Vinske zvijezde i drugih klasičnih domaćih i inozemnih vrednovanja vina je u tome što klub Vinske zvijezde vina za ocjenu uzima izravno s tržišta, dakle praktički kao da je potrošač, a druga ocjenjivanja skupljaju vina po tome kako im ih za ocjenu prijave i pošalju proizvođači. Pet zvjezdica Merlot 2012 izborna berba — Krauthaker; Zlatan plavac Grand cru 2011 — Zlatan otok; Meneghetti Red 2011 — Meneghetti Karizma 2012,Vina Petrač. Dobitnički plavci iz Dalmacije, četiri zvjezdice: Mali plavac 2011 barrique od Bastijane Andre Tomića s Hvara, zatim Plavac mali 2015 vinarije Grgić i Dingač 2013 Vedrana Kiridžije s Pelješca Najbolji mladi plešivički portugisci iz 2017: 1. Agro Damir Drago Režek u sredni ; 2. Krešo Režek i Golubić Sredinom kolovoza održano je u Bergamu u talijanskoj Lombardiji ocjenjjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, svojevrsno svjetsko prvenstvo vina od sorata merlot i cabernet. Tamo u strukovnoj ocjenjivačkoj komisiji bude i po 11 članova! Concours Mondial de Bruxelles 2017 pozlatio je Dingač 50 2012 od Badela 1862, a posrebrio Badelove Ivan Dolac 2009, Korlat cabernet sauvignon 2013 i Korlat Syrah 2012, dok je njemačko ljetno ocjenjivanje Mundus Vini donijelo zlata Tramincu 2012 izborne berbe bobica i Tramincu 2016 premium od Iločkih podruma, zatim Castellu 2015 Festigia od Agrolagune, Korlat merlotu 2012 supreme od Badela 1862, a srebra Graševini 2016 Turković od Kutjeva d. Poslastice iz podruma Velimira i Josipa Koraka s Plešivice: pjenušci, rajnski rizling, sauvignon Kamenice! Iz mojega iskustva dodatno bih izdvojio i sljedeće druge domaće proizvođače i vina koji nisu ispred navedeni a kod kojih se može biti siguran u dobru kvalitetu, stalnost kvalitete pa i, kod nekih, i jaču intrigantnost proizvoda. Za izdvojiti i frankovka vrhunsko vino s kzp od Belja, ali i malvazije 2016 — bazna Medea te Montiron, od vodnjanskoga Agroprodukta, Ta, bazna, u maloprodaji stoji oko 35 kuna, a stepenica više — Montiron — dvostruko toliko. Osebujna kapljica Giorgia Claia iz Krasice u Istri, inače na kolosijeku maksimalno moguće prirodne proizvodnje: pjenušac, malvazija Sv. Jakob, Ottocento bijeli i Ottocento crni, refošk Brombonero, te desertni muškatni Tasel. Nezaobilazan je, kad govorimo o visokokvalitetnom i poštenome vinu, i Moreno Coronica, s pjenušcem CO2, Gran malvazijom, Gran teranom i crnjakom Boscogrando. A vrlo su zanimljiva vina, od malvazije Fugaz , chardonnaya Belaigra grand cru i Epicuria , od malvazije i chardonnaya Santa Chiara , ali i pjenušci Luna extra brut i Kontempo zéro dosé — Koquelicot iz Istre. Olivier Erzbischoff iz Francuske i Jaqueline Marovac doktorsku su ordinaciju u Francuskoj zamijenili vinskim podrumom u Gračišću na našem najvećem polutotoku. Niko Bura Priča za sebe je Pelješanin iz Potomja Niko Bura, zanesenjak iz garaže sa dingačem Bura i postupom Mare. U nastavku evo i da predstavim, kroz njihove osobne karte, po regijama neke od proizvođača interesantnih za posjet, da se kod njih, na licu mjesta, najprije dožive vina a potom i izaberu za kupnju i za ponijeti doma. Bregoviti sjeverozapad Hrvatske ֎ BODREN — slatko desertno! Obiteljska vinarija Korak nalazi se u mjestu Plešivica s kojega se pruža prekrasan pogled na prirodne amfiteatre kraja. Vinogradi su na brdu, gdje nema industrijskog zagađenja. Smješteni su na osam različitih mikrolokacija, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. Ambicije su Korakovih pružiti vino za zahtjevno nepce i za istinskog poznavatelja. Uz svježu liniju vina od sorata sauvignon bijeli, rizling rajnski te rosé postoje i vrlo ozbiljna, odležana vina od chardonnaya, pinota sivog, pinota crnoga i syraha. U želji da se kvalitetno obogati ponuda, krenulo se, kao najnovije, i u produkciju duže maceriranih vina, te u pjenušce; Enolog-podrumar: dipl. Urban; Enolog-podrumar: David Štampar; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 7 vlastitih; kooperacija: 3; Sorte: pušipel moslavac, šipon, furmint , pinot sivi Pinot gris , graševina Welsh Riesling , silvanac zeleni Grüner Sylvaner , chardonnay, rizling rajnski Riesling , sauvignon bijeli, muškat žuti muscat yellow , cabernet sauvignon, gamay; Godišnja proizvodnja vina: cca 70. Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Crkva Sv. Turizam izboru najboljih hrvatskih vinskih posjeda koji djeluju direktno i na području turizma osvojio titulu najboljega za 2017. Na slici s organizatorom izbora Tomislavom Stiplošekom i s upravo primljenim odličjem je Mario Vuglec, sin Borisa Vugleca i operativni voditelj objekta Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Krapinske Toplice; Enolog-podrumar: Jasminka Šaško; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 4, vlastito; Sorte: chardonnay, rizling rajnski, graševina, sauvignon, muškat žuti, pinot crni, frankovka, cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 35. Franje Tuđmana — Veliko Trgovišće; Dvorac Veliki Tabor iz 16. U Lumbardi na otoku Korčuli Cebalo posebno njeguje rijetku autohtonu sortu grk, koja se uzgaja u vrlo ograničenom području lumbardskih vinograda na pješčanome tlu gdje generacije žitelja usavršavaju umijeće vinogradarstva i podrumarstva već više od 2. U suvremeno opremljenoj maloj vinariji Branimir Cebalo nastavlja obiteljsku tradiciju dodajući joj svoj pečat; Enolog-podrumar: Perica Žuvela, dipl. Andro i Petar Crvik u njihovu podrumu Vinogorje: Južna Dalmacija, Konavosko vinogorje; Enolog-podrumar: Petar Crvik; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 9 vlastito, kooperacija: 4. Vinova loza uzgaja se u malim kraškim poljima na južnoj strani Konavala, te po rubnim dijelovima Konavoskoga polja. Kvaliteta je imperativ, a znanje, tradicija i iskustvo su jamstvo kvalitete. U ukupnoj ponudi Crvikovih pet je vina službeno proglašeno vrhunskima a sedam kvalitetnima; Sorte: malvasija dubrovačka, merlot, plavac mali, maraština, cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 50. Kvalitetna vina: Canavia, po sortama: maraština, plavac mali barrique, plavac mali dubrovački, merlot — suho; Mogućnost kupnje vina na posjedu: da; Degustacija vina na posjedu moguća: da; Ponuda hrane: hladni narezak; Kušaonica za koliko osoba: 35; Radno vrijeme: svakodnevno, od 8-17 h; Način plaćanja: gotovina; Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Plaža, pješčana, u uvali jedinstvene ljepote u selu Popovica, 1 km udaljeno od posjeda Crvik; Sokol-Grad — srednjevjekovna utvrda Dubrovačke Republike u mjestu Dunave, Crkva Sv. Nikole u Ćilipima; Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Folklor svake nedjelje u sezoni uz crkvu sv. Vinarija Grabovac najstarija je privatna vinarija na području Imotskog vinogorja, gdje se, inače, vinova loza uzgaja još od antičkih vremena. Iskustvo u proizvodnji grožđa i vina u obitelji Grabovac prenosi se već 200 godina. Danas obitelj posjeduje trsje na najboljim položajima Imotskoga kraja, a u vinogradima su zastupljene domaće i introducirane sorte od kojih se proizvode prepoznatljiva vrhunska vina ; Enolog-podrumar: Mislav Maršić ; Pristup proizvodnji: konvencionalan ; Hektara: 10, vlastitih ; Sorte: kujundžuša, chardonnay, pošip, žilavka, sauvignon blanc, pinot sivi, pinot noir, cabernet sauvignon, syrah, merlot, trnjak, vranac, crljenak ; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vučja draga ; Godišnja proizvodnja vina: 50. Garažna vinarija Markus, osnovana 2006. Jedinstvena melioracija krša pretvorena u poljoprivedu. Vinarija Stina smještena je u samom centru turističkog bisera Dalmacije — Bolu. Vinarija je u zgradi Prve dalmatinske vinarske zadruge, sagrađene 1903. Obitelj Volarević, koju čine otac i četiri sina, odlučila je zasaditi vinograd na području gdje još nikad prije nije rasla vinova loza. Novi projekt bio je i novi izazov za cijelu obitelj, koja se duboko posvetila stvaranju budućnosti za mlade naraštaje. To se htjelo izraziti sloganom Mi stvaramo tradiciju; Sorte: plavac mali, maraština, pošip; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Komarna — tlo klasa litosola, kamen zastupljen s 50 %, nadmorska visina 72 do 132 metra, nagib 20 do 35 %, južna ekspozicija, insolacija izravno od sunca, zatim od kamena tlo i od mora, godišnje sunca 2650 sati, oborine 750 mm; Godišnja proizvodnja vina: 80. U vinskom svijetu Zlatan otok prisutan je gotovo 30 godina, a sa zaštitom zemljopisnog porijekla u kategoriji vrhunskog vina već 26 godina. Sav trud i rad bio je uvijek usmjeren na uzgoj i očuvanje autohtonih dalmatinskih sorata vinove loze, i isključivo na tim sortama počiva asortiman vina Zlatan otok. Hvarski vinogradi su na strminama na južnoj strani otoka, na području Hvarskih plaža, i pod nagibom su od 40 do 60 posto. Tu prevladava plavac mali. Kuća Zlatan otok posjeduje i vinograde na kopnu, na padinama planine Biokova, od Basta do Promajne kod Makarske. Treću cjelinu čine vinogradi kod Šibenika. Oni su na južnim brežuljcima Jadrtovca. Ivica Matošević desno , i podrumar Saša Topolovac Vinska regija, vinogorje: Središnja i Zapadna Istra; Enolog-podrumar: mr. Saša Topolovec; Pristup proizvodnji: konvencionalan, u prijelazu na ekološki; Hektara: 10 vlastito; kooperacija: 15; Sorte: malvazija istarska, chardonnay, sauvignon blanc, merlot, teran, cabernet sauvignon; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Grimalda; Godišnja proizvodnja vina: 100. Inače, obiteljska proizvodnja pjenušavih vina klasičnom metodom — drugim vrenjem u boci — traje od 1990. Deset je različitih vrsta pjenušaca. Vinariju, koju je utemeljio Đordano Peršurić, odnedavno vode sestre Katarina i Ana Peršurić, koje nakon smrti oca eto nastavljaju obiteljsku tradiciju. Proizvodnja pjenušaca odvija se uz modernu opremu i u potpunosti je automatizirana; Sorte: malvazija istarska, chardonnay, pinot crni najveći dio čine ove tri sorte , muškat žuti, muškat bijeli i muškat ruža porečki, teran, borgonja; Godišnja proizvodnja: cca 40. U podrumu nastaju vina specifičnog karaktera, prepoznatljiva, s mediteranskom notom; Sorte: malvazija istarska, teran, syrah, cabernet sauvignon, merlot; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Šišan, Cuf; Godišnja Bruno Trapan proizvodnja vina: 60. Srednjovjekovno naselje Kostanjica, koje se nalazi nedaleko od Grožnjana, gleda na dolinu rijeke Mirne. Obitelj Zigante jedan je od proizvođača vina upravo iz ovog kraja. Vina Belje najveći je hrvatski proizvođač grožđa iz vlastitih vinograda. Kapljica se rađa isključivo od grožđa iz vlastitih nasada, a berba se odvija ručno. Prerada grožđa je u podrumu koji je jedan od najmodernijih vinskih proizvodnih kompleksa u Europi, a smješten je u srcu beljskih vinograda. Opremljena najnaprednijom svjetskom tehnologijom, vinarija Belje stvara moderna vina na temeljima tisućljetne vinske tradicije koja seže još u davno treće stoljeće, kad je rimski car Prob lozom oplemenio cijelo područje. Vina, koja uz puno ljubavi i pažnje nastaju u vinariji, dozrijevaju u podrumu Belje ukopanom u brijeg u središtu Kneževih Vinograda. Podrum star gotovo 500 godina danas je najveći i najimpozantniji vinski podrum u Baranji i u cijeloj regiji. Vlasnik Josip Galić desno i enolog Slaven Jeličić Vinska regija, vinogorje: Središnja Slavonija, Kutjevo; Enolog-podrumar: Slaven Jeličić; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 26 vlastito; kooperacija: 15; Vinogradi u vlasništvu na četiri su lokacije: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo; Sorte: graševina, sauvignon, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon; Godišnja proizvodnja vina: 250. Iločki podrumi, rado će se pohvaliti domaćini, najstariji su i najnagrađivaniji vinski podrum u Hrvatskoj i jedini podrum iz Hrvatske koji je uvršten u vinsku kartu Europe. Tradicija proizvodnje vina u Iloku duga je gotovo dva tisućljeća. Loza se kontinuirano uzgajala, čak i za vrijeme turske vladavine; Enolog-podrumar: Vera Zima; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 330 vlastito; kooperacija: 660; Sorte: graševina Welsh Riesling , traminac, chardonnay, rizling rajnski Riesling , pinot bijeli Pinot blanc , frankovka Blaufränkisch , cabernet sauvignon…; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Principovac, Vukovo; Godišnja proizvodnja vina: 3. Okolne šume su očuvane, i u njima obitavaju brojne životinje. Iločko lovište poznato je po jelenu lopataru. Jedino stanište orla krstaša u Hrvatskoj upravo je na obroncima Fruške Gore kod Iloka, a tu je također i jedno od rijetkih staništa zaštićene vrste guštera — ivanjskog rovaša u iločkom parku. Vina Jakob obiteljska je vinarija s vinogradima na krasnim pozicijama u Stupniku kod Slavonskog Broda a sa sjedištem i s vinskim podrumom u Zagrebu, pod Sljemenom. Zacrtala je sebi kao cilj proizvoditi samo vrhunsko vino. Kao početak vinarije bilježi se 2000. U prvih svojih 15 godina djelovanja vinarija Jakob prepoznana je, doista, kao proizvođač odličnog vina. Namjera je još malo proširiti se, ali ne i previše, naime s manjom proizvodnom količinom bolje se pod kontrolom drže svi procesi u produkciji, ali i, kasnije, u pozicioniranju na tržištu odnosno zadržavanju dobre pozicije na tržištu. Enolog-podrumar: Ivona Đipalo; Pristup proizvodnji: konvencionalan; Hektara: 6 vlastito; Sorte: cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, syrah; Godišnja proizvodnja vina: oko 25. Klima je s velikim oscilacijama između minimalnih zimskih i maksimalnih ljetnih temperatura. Nisu rijetke zime s temperaturama do -20 stupnjeva C kao ni ljeta s temperaturom do + 40̊ C. Po broju sunačanih sati godišnje Baranja tek nešto malo zaostaje za najosunčanijim hrvatskim otokom Hvarom, a po godišnjoj količini oborina od oko 700mm Baranja i Hvar su izjednačeni. Nedavno je Kalazić u Zmajevcu otvorio modernu vinariju koja omogućuje daljnje pomicanje uvis granica u kvaliteti vina. Objekt je opremljen sofisticiranim sustavom za kontrolu temperature tankova i objekta, te novom linijom za punjenje i etiketiranje; Sorte: traminac, graševina, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, sauvignon, chardonnay, pinot crni, cabernet sauvignon, frankovka; Godišnja proizvodnja vina: 190. Vinogorje Kutjevo u kojemu se nalaze vinogradi i podrum obitelji Krauthaker smješteno je na 45,3 paraleli, na onoj istoj na kojoj se, idući prema zapadu, nalaze svjetski vrlo poznata vinogradarska područja Istra, Pijemont, Dolina Rhône, Bordeaux, Oregon. Taj kraj idealno je vinogradarsko područje, gdje se vinova loza uzgaja stoljećima. Višestoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju u regiji Slavonija uspješno nastavlja Vlado Krauthaker, inženjer agronomije i enolog, koji je 1992. U obiteljski posao vezan uz vinogradarstvo i vinarstvo uključena je izravno u enološkom smislu Krauthakerova kćerka Martina Krauthaker Grgić. Kuću Krauthaker resi glas da je vrlo stabilna u kakvoći, bez oscilacija, svi su proizvodi ustaljeno u gornjem kvalitativnom razredu. Krauthakerovi su skloni istraživanju, i iz tog su razloga podignuti pokusni nasadi s oko 30 različitih sorata, da se vidi kako će se koja od njih pokazati u ekološkim uvjetima Kutjevačkog vinogorja. Znatiželja i sklonost prirodnome naveli su Krauthakera da se okuša i u kategoriji narančastoga vina, nastaloga dugom maceracijom bijelih sorata — kod njega su to graševina, zelenac i verduzzo — praćenom alkoholnom fermentacijom. Krauthakerovi narančasti uradci izlaze pod nazivom Kuvlakhe; Enolog-podrumar: Vlado Krauthaker, Martina Krauthaker-Grgić; Dio eko-pristupa: konj u trsju Pristup proizvodnji: ekološki — certificirano: ne; Hektara: 40 vlastitih; kooperacija: 10; Sorte: graševina, pinot sivi, sauvignon, zelenac slatki, chardonnay, rizling rajnski, manzoni bijeli, neuburger, viognier, verduzzo, traminac, muškat žuti, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvi-gnon, syrah, cabernet franc, blauburger, crljenak, frankovka, nebbiolo…; Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Mitrovac, Rosenberg, Vidim; Godišnja proizvodnja vina: 265. Dva velika praznika u posljednjem tjednu godine zapravo su — jedan divovski praznik u tijeku 12 mjeseci. Nije čudno što je to najveselije razdoblje u godini, i što svatko, koliko je već u mogućnosti, sebi u te dane nastoji priuštiti nešto više i nešto bolje za stolom. Pjenušci kao simboli slavlja i razdraganosti svakako su protagonisti. Klub Vinske zvijezde odlučio je stoga organizirati degustaciju i stručno ocjenjivanje pjenušaca da bi u okviru potrošačkog putokaza mogao ukazati na one koji s obzirom na dobivenu ocjenu zavrjeđuju preporuku za svečane trenutke. S obzirom da u Lijepoj našoj ima već popriličan broj pjenušaca s hrvatskih posjeda odlučili smo usredotočiti se na pjenušava vina upravo odavde, a da ne bismo išli i u preveliku širinu kriteriji za uvrštenje pjenušaca na ovu degustaciji bili su da su pjenušci proizvedeni klasičnim načinom dakle s drugom fermentacijom u butelji, da za drugo alkoholno vrenje nisu rabljeni ubrzavajući inkapsulirani kvasci, te da su što se tiče sadržaja neprovrelog sladora u kategorijama brut nature ili pas dosé, extra brut i brut. Žiri Kluba Vinske zvijezde kušao je tridesetak hrvatskih pjenušaca, i vjerojatno je ovo bila dosad najveća degustacija naših pjenušavih vina odjednom. Plan je da ostale pjenušce s hrvatske scene stavimo na kušanje početkom 2018, te da objavom rezultata još i s tog vrednovanja najavimo festivale pjenušaca početkom veljače u Zagrebu i Ljubljani. Malo mu je nedostajalo kiselosti koja bi pojačala živost. Ovaj pjenušac nije aperitivan, nego je za uz jelo, pa i nakon njega. Voćno-cvijetno, s dodatkom brioša. Bogata aromatika, okus svjež, uravnotežen i trajan, puna su ga usta, traje. Na nosu malo zatajno, u ustima izraženo, dopadljivo. Jača žućkasta boja prema zlaćanoj, te s tercijarnim bouquetom, na nosu po začinskome bilju a u ustima s dobrom kiselosti koja mu daje dovoljno živosti. Bogata i fina mirisa, sitnih brojnih perlica, zaokružen, kremozan a suh do kosti, jako dobre strukture, trajan, s još malo vremena u butelji zasigurno može dosta dobiti. Blagi dodir drveta na mirisu daje mu dimenziju više. Potencijal, za duže čuvanje na kvascu prije degoržiranja. Kompleksna penina koja ipak nije za svakoga i za koju treba dobro znati kome je i u kojoj prigodi ponuditi. Jače je zlatne boje, tercijarnog bouqueta, s notom kave. S dosta je voćnosti koja dugo traje u ustima. Vrijedilo bi se, vjerujem, susresti s njime i nakon još koju godinu odležavanja u butelji na kvascu prije degoržiranja. Pjenušac prikladan i za posluženje uz jaču hranu npr. Nije za svačiji ukus, treba imati sklonosti prema tome stilu. Kompleksno je i osebujno, nudi mirise prezrelog voća, rese ga jako dobro perlanje, živost, punoća i čvrsto tijelo. Čvrsto, fino suho, snažnog tijela i dugačkog okusa. Kušači su, uz Vitomira Andrića, Ivu Kozarčanina i Željka Suhadolnika, bili sommelieri Mario Meštrović i Jelena Šimić Valentić, voditeljica Vinske škole i lokala Pupitres, zatim Ivana Valić iz znane vinoteke Vivat Fina Vina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino. Vina je kušao i točio sommelier Trilogije Krešimir Šesnić. S kušanja u Trilogiji: Ivan Dropuljić, Mario Meštrović, Ivo Kozarčanin, Jelena Šimić Valentić, Ivana Valić, Vito Andrić, Krešimir Šesnić, Željko Suhadolnik Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu Trilogija na gostoprimstvu! Još premlado, treba mu i te kako vremena. U ustima sa zamjetnim, živim fino zrnatim taninom, osjet kojega malo ublažava doza kremoznosti. NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim. Budite razumni: ne pušite! Zdravlje ode — dok pamet dođe! WARNING : Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! S lijepim buquetom koji govori o odležanosti. Fino se pije i uz meditaciju. Vernaccia di San Gimignano riserva d. Može trajati, moglo bi još rasti. Za trošiti uz hranu. Lijepo se pije — uz hranu, ali i uz meditaciju. Ozbiljno, zrelo, čisto, skladno, toplo i s dosta svježine. Lijepo se pije uz hranu a i uz meditaciju. Dotjerano, zrelo, skladno, ima eleganciju. Lijepo se pije uz hranu. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Teritorij je bregovit, a vinogradi su smješteni na nadmorskim visinama između 200 i 400 metara. Tlo je pliocenskog porijekla. Predio obuhvaća 1900 hektara od kojih ih je 720 unutar apelacije Vernaccia di San Gimignano docg, a 450 ha je pod apelacinom San Gimignano doc. Ostatak pokrivaju apelacije Chianti, Chianti Colli senesi i IGT Toscana. U oblasti San Gimignano registrirano je 170 proizvođača vina, od kojih ih 70 buteljira kapljicu i izlazi na tržište pod vlastitom robnom markom. Proizvođači vernaccije okupljeni su u poslovno udruženje Consorzio della denominazione Vernaccia di San Gimignano. Ukupna proizvodnja Vernaccije di San Gimignano kreće se oko 5,2 milijuna butelja. Proizvođači-članovi Konzorcija donijeli su pravilnik vezan uz produkciju i komercijalizaciju. U vino Vernaccia di San Gimignano mora ući najmanje 85 posto sorte vernaccia, a ostalih 15 posto mogu činiti bijele nearomatične sorte preporučene za sadnju u Toscani, iznimke su rizling rajnski i sauvignon bijeli koje se mogu ipak rabiti no u količini od najviše 10 posto. Ne smiju se rabiti traminac, rizvanac, muškat bijeli, malvazija di Candia, malvazija istarska, incrocio Bruni 54. Postoje dvije grupe Vernaccije di San Gimignano docg — bazno vino, te kategorija riserva, za koju se rabi izabrano bolje grožđe, s najboljih pozicija i u naj boljim godištima. Za kategoriju riserva predviđeno je da prinos po hektaru ne smije biti veći od devet tona grožđa te da se vinifikacija, dozrijevanje i punjenje moraju obaviti unutar teritorija proizvodnje, k tome u odnosu na baznu kapljicu propisano je i duže dozrijevanje vina prije izlaska na tržište, a to konkretno znači najmanje 11 mjeseci može biti ili u inoksu ili u drvu ili kombinirano , i, još — vino nakon buteljiranja mora provesti barem tri mjeseca u boci u podrumu prije nego li službeno izađe pred potrošača. Svježe, s dosta živosti. Treba mu malo vremena da se otvori. Lijepo se pije uz hranu. Zrelo, skladno, elegantno, s dosta živosti. Lijepo se pije i na dužu stazu. Spremno za potrošnju, u špici koja može trajati. Vernaccia di San Gimignano bilo je prvo talijansko vino koje je dobilo zaštitu zemljopisnog porijekla doc, a bilo je to 1966. Od te godine pomno se bilježe i arhiviraju svi podaci o klimi, mikroklimi, meteorološkim okolnostima u tijeku vegetativne sezone. Berbe u drugoj polovici rujna bile su uobičajene do 1974. Isto je bilo i 1975. Ljeti caruju vrlo visoke temperature, i do 40 stupnjeva, te suša, i berba se od tada pa do sada — s iznimkom 2010. Po prvi put početak berbe zašao je u kolovoz 31. Berba u vinogradima San Gimignana. Mjesto se vidi u pozadini Bitno za rod 2017: kalendarski kraj 2016. U tijeku vegetativnog ciklusa bilo je, međutim, iznenadnih kraćih snižavanja temperatura te nevremena jedno je bilo 10. Zbog suše, i randman grožđa u vino znatno je smanjen u odnosu na inače do sada. Što se tiče kakvoće — proizvođači zasad još, veli mi Elisabetta Borgonovi iz Konzorcija za Vernacciju iz San Gimignana, ne izlaze s izjavama, ali karte će se otkriti ubrzo, u veljači 2018. Ozbiljno je i zrelo, vrlo toplo i dinamično. Za piti uz hranu ali i uz meditaciju. Sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Lijepo se pije uz hranu a i uz meditaciju. U suglasju sa: terroireom, tipologijom. Lijepo ga se pije — uz hranu a i uz meditaciju. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, ugodno gorkasto. Ozbiljno, zrelo, skladno, elegantno, toplo, živo. Lijepo se pije uz hranu i uz meditaciju. Baza je uvijek tempranillo, zastupljen većinski, a ostale korištene sorte su garnacha grenache , mazuelo carignan i graciano. Znani proizvođač Marques de Riscal dobio je posebno dopuštenje da u priču uključi i cabernet sauvignon, no to glede uporabe caberneta u Rioja Red Blendu je iznimka, a ne i pravilo. Dozrijevanje crnih vina tijekom 20. Zrelo, skladno, s elegancijom. Slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Djeluje kao da je u špici i da je prešlo zenit. Tomci su primili i priznanje kao najbolji vinski podrum Bregovitog sjeverozapada Hrvatske. Dolje: Braća Albert i Nikola Benvenuti — njihov vinski podrum proglašen je najboljim za 2017 na području Istre i Kvarnera, a Nikola Benvenuti, inače i predsjednik udruge Vinistra, našao se i među kandidatima za Osobu godine TOMISLAV TOMAC OSOBA GODINE! Evo laureata: Veletrgovac godine — dobitnik je Miva Mohor trgovina, zatim Supermarket godine— dobitnik je Vrutak, pa V inoteka godine — dobitnik je zagrebački Bornstein, a za Web Shop godine — dobitnik je Vivat fina vina. U kategoriji Vinarije— za Slavoniju i Podunavlje dobitnik je Jasna Antunović, za Bregoviti sjeverozapad — dobitnik je obitelj Tomac, za Istru i Primorje — dobitnik je obitelj Benvenuti, a za Dalmaciju dobitnik je Luka Krajančić. Osobom godine proglašen je Tomislav Tomac. Obrazloženje: Jedan je od najzaslužnijih za profiliranje Plešivice kao hrvatske šampanjske regije, zaslužan za kontinuirano visoku kvalitetu svojih vina, začetnik proizvodnje narančastih vina iz amfore na Plešivici i jedan od začetnika orange produkcije u Hrvatskoj, stalni eksperimentator, koji se može pohvaliti da je jedan od prvih u svijetu proizveo narančasti pjenušac, kao i time da mu je pjenušava Amfora uvrštena na Decanterovu listu 75 Stellar Buys. Albert i Nikola Benvenuti, bračni par Tomac, te Edi Maletić i Željko Suhadolnik Osoba godine birana je unutar kategorije Zaslužnik, a zaslužnik je onaj koji je čemu zaslužan, piše u obrazloženju. Zaslužnicima smo proglašeni još i prof dr. Edi Maletić, Nikola Benvenuti, Vlado Krauthaker i ja, Željko Suhadolnik! Obrazloženje za mene: Doajen vinskog novinarstva koji, iako mu se magazin koji je doživio punih četvrt stoljeća neprekinutoga izlaženja više ne izdaje i dalje vrlo aktivno objavljuje na blogu i Facebooku. Internacionalni je vinski sudac na brojnim vinskim ocjenjivanjima od Bruxellesa do Bergama. Uporan i dugogodišnji rad na praćenju vinske scene odigrao je ključnu ulogu u afirmaciji vinske kulture u Hrvatskoj. Uz Sašu Špiranca, u odboru Vinarta za dodjelu priznanja za 2017. Njima je, istina, u cuvée dodano i nešto bordoškog merlota. S prvim takvim vinom od terana, nebbiola, tempranilla i merlota, koje je dozrijevalo što u malim hrastovim bačvicama što u velikim bačvama, Benvenuti su izašli iz berbe 2015. Nebbiolo i tempranillo sađeni su 2010, dakle riječ je o još sasvim mladome trsju. Iako je rezultat što se tiče cuvéea Caldierosso jako dobar, ipak za neke jače organoleptičke domete treba pričekati još više godina, dok loza dovoljno ostari i sazrije. Zasad je u vinogradu Benvenutijevih pijemonteza i španjolca tek 5000 trsova, ali Benvenuti su vrlo zadovoljni time kako se oni pokazuju na njihovim terenima i kažu da će ih posaditi još. Albert i Nikola Benvenuti Obitelj Benvenuti, koja je, kao i Moreno Coronica, čvrsto ustrajala uz teran — njega, inače, ona ima posađeno oko 30. Pokazala je, kao i Coronica, da teran može biti i te kako ozbiljno odležano vino te da je naš veliki adut. Nikola Benvenuti najavljuje uskoro jednu novu verziju terana Benvenuti, na višoj razini od postojećeg terana, vino bi bilo u kategoriji exclusive, u maloj količini, a rađeno isključivo u najboljim godinama i od izabranoga najboljega grožđa s najboljih parcela u familijarnome vlasništvu. Benvenutiji i sa svojom malvazijom nastoje biti drukčiji od onih iz danas glavne struje, moderno bismo to rekli mainstreama. Pokazuje to dobro npr. Malvazija Anno Domini, rađena od selekcioniranoga grožđa i uz dva tjedna maceracije popraćene alkoholnom fermentacijom te uz godinu dana dozrijevanja na finom talogu u bačvi od 2000 litara. Benvenutiji teran nisu punili u bocu iz berbi 2010. Nikola Benvenuti kao predsjdnik Vinistre šturo je ne znam zašto tako na kapaljku, pa takva stvar morala bi se i te kako obznanjivati jer upućuje na veliku ozbiljnost u pristupu vinskoj politici kraja i temelj je za dobar početni marketing koji bi ušao u puni zamah čim se projekt završi dao i neke informacije vezane uz rad te udruge. Naveo je da se izrađuje strategija istarskog vinogradarstva i vinarstva, snimaju se vinogradi, ponovno se popisuju sorte, izrađuju elaborati o tome koje su preporučene a koje tek dopuštene ili koje mogu biti dopuštene, a akcija bi trebala trajati do 2030. Report Bijeli grozd 2017 NAJBOLJE CRO-VINARIJE u TURISTIČKOM SMISLU — Udruga G. Ovo je eto već šesta dodjela Bijelog grozda G. Podjela priznanja odvijala se u zagrebačkom hotelu Esplanade. Odličja su predviđena vinskim posjedima koji na najbolji način u nekoj godini daju doprinos razvoju vinskog turizma te pojedincima koji svojom aktivnošću pridnose razvoju eno-gastronomije i promicanju turizma na bazi eno-gastronomije. Prijašnjih godina u konkurenciji za nagradu bili su samo podrumi i pojedinci iz Hrvatske, a onda je odlučeno da se u obzir uzmu i vinski posjedi i pojedinci iz susjednih nam zemalja. Svi dobitnici Bijelog grozda za 2017 — Vinski podrumi postali su bitan sastavni dio turističke ponude i veliki čimbenik u turizmu uopće. Ovaj je projekt ustanovljen da se svake godine istaknu oni koji se najviše trude, da se pohvalama za njihov rad i uspjeh dade poticaj za nastavak, a svima ostalima da se pruži poticaj za dodatni trud na razvoju kvalitete sveukupne ponude — kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G. U izboru najboljih i ove je godine sudjelovalo više od 500 glasača. Hrvatska je podijeljena na četiri regije: Bregoviti sjeverozapad, Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Dobitnici diploma su: Bregovita Hrvatska: 1 Imanje Vuglec breg, Škarićevo — Krapinske Toplice; 2 Imanje Bolfan Vinski Vrh, Hraščina; 3 Imanje Kolarić, Hrastje Plešivičko Dalmacija: 1 Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2 Saints Hills, Zagruda, Pelješac ; 3 Rizman, Klek vinogorje Komarna Istra i Kvarner: 1 Meneghetti, Bale; 2 Boškinac, Novalja; 3 Kozlović, Momjan Slavonija i Podunavlje: 1 Vina Belje, Kneževi Vinogradi; 2 Kolar, Suza baranjska; 3 Iločki podrumi, Ilok Najbolji u Makedoniji: Chateau Kamnik Najbolji u Sloveniji : Puklavec Family Wines iz Ormoža Najbolji u Bosni i Hercegovini : Vukoje iz Trebinja Najbolji u Srbiji : Zvonko Bogdan iz Palića Najbolji u Crnoj Gori : Plantaže iz Podgorice Najbolji u Makedoniji : Chateau Kamnik iz Skopja. Posebna priznanja Vlado i Slavica Borošić, osnivači i do prije nekoliko godina voditelji vinoteke Bornstein — posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u razvoju i promicanju vinske kulture. Vinska scena u Hrvata ili ne bi postojala, ili bi bila znatno drukčija, da nije bilo Vlade i Slavice Borošić. Tvrtka Pupitres, posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture — ove godine, ali i unatrag nekoliko godina, Jelena Šimić Valentić i njena Vinska škola uveli su u vinski svijet veliki broj novih ljubitelja vina. Više od 300 održanih tečajeva i te kako pokazuje entuzijazam Jelene Šimić Valentić. Siniša Lasan, posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinske kulture. Konferenciji o eno-gastro turizmu koja će se održati 1 6. Radi se o turizmu. Hrvatska je mala zemlja velikih mogućnosti o kojima se tek pričalo, dojam je najviše iz samohvale, ali koje su u poslovnome smislu dugo zanemarivane i ostajale u službi — masovnog turizma što ga se nekad u nas u žargonu nazivalo i paradajz-turizam. Iako je već davno trebala ući u luksuzni turistički klub — jer mala zemlja s visokim potencijalom ne bi trebala igrati primarno na kartu velikih brojeva i na kartu rasprodaje, Lijepa naša tek je u 2017. Nakon više godina sudjelovanja samostalnih tvrtki na sajmu luksuznog turizma International Luxury Travel Market u Cannesu, ove godine, također napokon, na tu se značajnu poslovnu manifestaciju koja omogućuje umrežavanje s ključnim partnerima specijaliziranim za luksuzni segment turizma, krenulo i organizirano, preko Hrvatske gospodarske komore. Primjerice Jadranski luksuzni hoteli, Liburnia Riviera hoteli, Calvados Club, Leonidas Travel, Potestas, Importanne Resort i Esplanade Oleander, a po prvi puta se predstavilo i 15 hotela Stories grupacije koja okuplja jedinstvene luksuzne hotele tvrtki Jadranka hoteli, Valamar Riviera, Maistra, Sunčani Hvar, Villa Dubrovnik, Ecco-ing, Primizia, Sagrada Management, Boutique Hoteli Zadar, Kazbek, Tatami Trade, Meneghetti, H. Dvorac, Lešić Dimitri Palace te Dogus Marina Hoteli. Svaka tvrtka je imala unaprijed dogovoren set od 43 sastanka koji su se održavali kroz tri dana trajanja sajma. Natjecanju je pristupilo 24 kandidata za titulu prvaka. Šampionom je postao Zagrepčanin Siniša Lasan, koji nekoliko posljednjih godina radi u visokom dubrovačkom ugostiteljstvu. Lasan, koji ima velike zasluge za prodor vrhunskih vina kontinentalne Hrvatske na Dubrovačko primorje, koji je nositelj i značajnog međunarodnog trofeja s natjecanja Court of Master sommelier te koji je posljednjih nekoliko godina redoviti degustator-ocjenjivač vina na prestižnom Decanter World Wide Awardu, pobijedio je s 10 osvojenih bodova više od drugoplasiranoga i lanjskog šampiona Istranina Filipa Savića, zaposlenog u rovinjskoj Maistri, te s 11 bodova više od sada trećeplasiranoga Marka Šrama, sommeliera također na dubrovačkom području, u restoranu Nautika Siniša Lasan, u sredini, lijevo je Filip Savić a desno Marko Šram Siniši Lasanu, koji je, inače, i aktualni prvak Dalmacije, ovo je drugi put da osvaja prvenstvo Hrvatske. Kao ovogodišnjeg pobjednika očekuje ga studijsko putovanje u regiju Champagne. U idućih godinu dana predstavljat će Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima, među kojima je i Svjetsko prvenstvo u sommelijerstvu. Ivan Jug zato što je ostavio najbolji dojam i pobijedio na prvenstvu sommeliera kontinentalne Hrvatske održanome u prostorijama Akademije vina u Zagrebu, a ekskluzivni restoran Noel stoga što su dvojica od trojice finalista te, na kraju, prvo i drugoplasirani na natjecanju — a taj drugoplasirani je Goran Petrić, sommelieri upravo Noela, Jug je k tome i voditelj lokala. Kakvog li trisa Noela: Ivan Jug, Goran Petrić i chef Goran Kočiš! Jug je, na proglašenju rezultata u zagrebačkom restoranu Vinodol zamislite: običan ponedjeljak navečer, golemi prostor popunjen do zadnje sjedalice! Petrić je kao nagradu primio dekanter. Trećeplasirani na natjecanju je Ivan Greblički Ventek iz znane Ville Zelenjak iz Kumrovca. E, pa baš lijepo da je jedna od nagrada otišla i u Hrvatsko zagorje, koje se pomalo ali vidljivo diže s vinom Bodren, Bolfan, Petrač, Vuglec-breg… pa je red i da uzlazno ide i sa sommelijerstvom. Finalisti i članovi žirija na prenstvu Kontinentalne Hrvatske 2017 Evo i tko su bili članovi stručnog žirija: Franjo Francem kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, sommelieri Krešimir Šesnić i I gor Grubač, profesor ugostiteljstva Aleksandar Asanović, te Marko Rundek i Denis Galić. Voditelj kroz natjecanje u Zagrebu, na kojemu je nastupilo 12 kandidata iz ugostiteljskih objekata Zagreba, Karlovca i okolice te iz Hrvatskog zagorja, bio je sommelier Mario Meštrović. Svečanost u Noelu u povodu titule sommelijerskog prvaka kontinentalnoga dijela Hrvatske a koju je osvojio Ivan Jug: chef Goran Kočiš iskazao se sljedovima, a Jug vinskom pratnjom! Na sommelijerskim prvenstvima kandidati najprije pristupaju opsežnom pismenom ispitu na kojemu moraju pokazati znanje iz vinske i odgovarajuće ugostiteljske tematike, a potom slijedi njihov nastup uživo. U programu živog nastupa su npr. Drugi korak je pokaz serviranja gostu crnog vina, u što ulazi, posebice kad je vino zrelije starije i višeg ranga kakvoće, dekantiranje. Potom je provjera znanja o raznim vinima, sortama i područjima odakle dolaze ta vina, mislim da bi bilo dobro jači naglasak staviti na apelacije kao načine označavanja vina u pojedinim zemljama i na zasebnim vinogradarskim teritorijima. Na nastupu uživo kandidati moraju, kušanjem naslijepo, prepoznati vina odnosno jaka alkoholna pića utočena u šest čaša, najprije se kušaju bijelo pa crno vino, potom žestice. Naime u ugostiteljskim objektima u prostorima gdje se čuva vino nerijetko bude butelja koje na neki način ostanu zaboravljene i koje samo stoga što su ostale zaboravljene ne treba otpisati prije provjere njihova stanja i promišljanja na koji je način vino iz njih moguće na najbolji način iskoristiti. Hram vina Bornstein što ga vode Ivan i Doris Srpek na zagrebačkom Kaptolu krasan prostor, u ponudi 700 etiketa vina, uz butelje i veliki izbor magnuma, arhivska vina Belja i Kutjeva — najstarije vino je iz 1959. U Bornsteinu: Violet Grgich, u društvu sa Doris Srpek i Ivanom Srpekom, chefom Goranom Kočišem i upraviteljem Grgić-vina na Pelješcu Krešom Vučkovićem Jasno je odmah da je to subotnje predvečerje proteklo u ekskluzivnoj atmosferi. Violet je grupi novinara, sommeliera i vinskih trgovaca predstavila pet na tržištu aktualnih vina Grgich Hills Estate sa željom da se i šira javnost Lijepe naše podsjeti da su ta vina, inače na kolosijeku biodinamike, u prodaji i u Hrvatskoj, a to su sauvignon Fumé blanc 2014 mpc. U Bornsteinu, koji ima priručnu kuhinju i funkcionira i kao bistrò, chef Kočiš priredio je četiri odlična slijeda, za svaku sortu po jedan prikladan. Violet Grgich, koja je od oca Mikea, danas 94-godišnjaka i u dobrome zdravlju, preuzela vodstvo nad tvrtkom i u SAD i u Hrvatskoj, stigla je, međutim, u Lijepu našu primarno iz drugih razloga: nedavno osjetno prošireni Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu okreće se značajno i prema djelatnostima u turizmu, prije nekog vremena dovršeno je uređenje prostrane kušaonice za goste, a sad se treba riješiti i pitanje smještaja tako da pogon bude u potpunosti spreman za turističku sezonu iduće godine. Upravo Krajančićevo bavljenje poezijom, za koje se zacijelo u javnosti zna dosta manje nego za Lukinu vinogradarsku i podrumarsku djelatnost, bilo je inspiracija prof. Dok se Luka Krajančić, nedavno proglašen najboljim vinarom Dalmacije za 2017, te večeri isticao kao vinar i pjesnik, dotle se s raznim Krajančićevim pošipima majstorski spojenim sa sljedovima iskazala kulinarska ekipa korčulanskog hotela Lešić Dimitri Palace na čelu sa chefom Markom Gajskime, a značajan doprinos cijeloj priči dao je, najavljen kao tajanstveni gost večeri, pjesnik Enes Kišević sa svojim stihovima i recitacijama. Kišević je, inače, upravo u vinoteci Bornstein točno prije deset godina predstavio svoju knjigu poezije 101 vino od vina, koja u sebi nosi cijeli jedan vinograd ustihovljenih grozdova te uglazbljena vina. Marija Vukelić s Lukom Krajančićem, i, dolje, Enes Kišević Večer je počela Lukinom uvodnom recitacijom o otoku Korčuli a nastavila se uz jelo gambero rosso i rosé iz 2016 od plavca maloga. Krajančićeva posebnost: na etiketu je stavio svoje stihove — svojevrsnu odu sardeli, iako vrlo ukusnoj međutim neuglednoj, pogotovu s aspekta današnje gastronomije, ribici na kojoj su se prehranjivale mnoge generacije u Dalmaciji: Sardela, ka i čovik, ima svoj značaj. Čovik gre krajen, a Sardela moren. Ma koliko hodili, važan je trag koji ostavimo. Zato digod mala čejad, ko i mala riba, budu veliki. Za rosé od plavca malega, Sardeli smo stavili peraju od morskega pasa. Da bismo je odredili velikon! To radi nas čejadi, jer Sardela je uvik bila tu kad smo je tribali. Njoj ni briga što je mala. Zato i je — Velika! Kuharska ekipa Lešić Dimitri Palacea s Korčule i pošipi koje je ponudio Krajančić za ovu prigodu Slijedili su komiška pogačica i plavac mali iz 2015. Sardelu i čovika je stvorilo More. Vino je došlo iza tega i bez Mora i Sardele ne može. Sardela, Vino i More nas s otoka čine ovakvima kaki jesmo. Sardelu volimo na brodet, u soli, u marinadi, pečenu, sa grozjem i salatom, s dvi kapi uja i pečenom pogačom, vino volimo kad je lipo društvo, a more uvik. Ženska ježina se kiti i reši da bi bila lipa. Mi s otoka znamo da tamo di je ona je čisto more, debeli hlad od bora, orošeni žmul i topli kruh. Tamo di je ona, senjat ćete čejad u grozdu, di ujutro rano s nogama u moru prisoćaju, smiju se i s prvim črčkima na bonaci kantaju. Odvest će Vas Korčuli — Crnom otoku utopljenom u beskrajno plavetnilo neba i mora u čijim se dubinama skrivaju uspomene davnih druženja i iščekivanja novih poznanstava. Nakon Intrade i sushija slijedio je Pošip sur lie 2015, poslužen uz Jakobove kapice. Oživjelo u njedrima škrtog korčulanskog krajobraza, ovo vino nosi u sebi dio duge vinarske tradicije. Ispijajući ga, upoznat ćete dio otočke ljepote i osjetiti potrebu druženja. Želimo vam lijepe uspomene s etikete I onda, barem po meni, najbolje vino večeri, od grožđa iz najstarijih vinograda — sjajan i kompleksan Pošip Korkyra Melaina 2015. Ponuđeno je bilo uz korčulanski sir. Naravno, nisu izostali desert na tanjuru i u čaši. Autorica slastice nazvane Barba Čičak je bila Tea Mamut iz splitske slastičarnice Oš kolač. Luka Krajančić za kraj je predvidio svoje desertno vino Pošip Opera 2009, za koje je kazao: Opera nastaje samo u najboljim godinama i zajedno s otokom putuje. Putovanje je ispunjeno mirisima i ukusima sitnih plodova kojima fortune trebaju da im rasprše sjeme i donesu sol, a bonace radi čežnje za novim putovanjima. Njemu su granica more i nebo. I Čovik može bit Otok a vino Čovik, ali samo su u vinu i more i Otok i nebo i Čovik… Na kraju večeri odvažio se vlastitim pjesničkim kreacijama nastupiti i sommelier Šiniša Škaberna koji već duže vrijeme živi i radi u Istri. Posjećenost u Bornsteinu govori da i te kako postoji interes za ovakvim eno-gastro događanjima na intelektualnom nivou, pa je za nadati se da će ih, i to uskoro, biti još. A i šire… Službeno je u Metropoli bio prisutan gotovo cijeli tjedan, ako je suditi po kućicama na Trgu bana Jelačića u kojima je plešivičkim proizvođačima mladog portugisca omogućeno da nude svoju primeur kapljicu. Na Trgu bana Jelačića održana je koncelebrirana vinska misa. Jedan od biškupa bio je Milan Ivančić s Plešivice. Vinski biškupi posjetili su i kućicu Stjepana Đurinskog, proizvođača vina i iz Kupljenova, koji se predstavljao svojom kapljicom, kušati su se mogli njegovi visoki predikati Graševina 2015 izborna berba prosušenih bobica i Traminac mirisnavi 2015, također ibpb, traminac je osvojio šampionski naslov na ocjenjivanju na Sabatini 2017, a graševina veliko zlato Martinjski jelovnik —krvavice češnjovke, restrani krumpir, kiselo zelje, patka, i najbolje ocijenjeni portugizac! Vinski biškup presvetli Martin Drele bogme se nahodao i naputovao i naispripovijedao tih dana, a nešto je, hvala Bogu, i popio. Kamera agilnog Marka Čolića zatekla ga je najprije kod Rajka Cmrečnjaka u Svetom Urbanu u Međimurju gdje se uz Martinje slavila i 25. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vinskog festivala Zagreb Vino. Sjećanje na Drageca Režeka! Martinje na Trgu bana Jelačića i u Kurtaljevoj kleti bilo je što se tiče tradicijskog mladoga vina u znaku portugisca iz 2017 Agro Damira Drage Režeka, pobjednika u nedavnom ocjenjivanju mladih portugizaca. Makar, treba pohvaliti i portugizac iz 2017 od domaćina! Pa je feričanacko Feravinou želji za stupanjem u ozbiljnu vezu s potrošačima odlučilo seriju svojih visokovrijednih eno-proizvoda označiti kao Miraz. Nakon prezentacije, prije nekoliko mjeseci, svoje bazne linije vina Dika, sad je, u zagrebačkom hotelu Westin javnosti Feravino pokazalo i tu svoju gornju kvalitativnu liniju Miraz. U njoj se nalaze vina od graševine, chardonnaya, frankovke, syraha te — u novome Cuvéeu 2015 — frankovka 50 posto, pa merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc drugih 50 posto 10. Glavni enolog Feravina Marijan Knežević kazao je da je graševina Feravina sada na većoj prekretnici naime ta tvrtka priprema je u znatno serioznijoj izvedbi a to će reći da će idući Mirazi graševine biti s osjetno većom dodanom vrijednosti jer će sazrijevati u malim bačvama ali ne zato da vino izađe van kao drveno nego zato što će boravkom u pomno biranome drvetu dobiti na kompleksnosti. Crna vina Miraz od Feravina iz 2016, rekao je enolog-gost Feravina Matjaž Lemut iz Vipave, sva su proizvedena od posebno selekcioniranoga grožđa, sva su bila u drvu, u bačvicama, po 12 mjeseci, potom je za punjenje u butelju izabrana kapljica samo iz najboljih barriquea. Vlasnik Feravina I van Ergović, koji je izjavio kako je vinarija u Feričancima potpuno obnovljena i kako je opremljena najsuvremenijom tehnologijom, istaknuo je i da Feravino ide novim koracima prema svom zacrtanome cilju. Matjaž Lemut, Ivan Ergović, Antonija Čeme nova enološka snaga Feravina i Marijan Knežević — Želja nam je da Feravino postane najveća butik-vinarija u Hrvatskoj, s prepoznatljivim vinima što će steći svjetski glas, a da smo na dobrom putu potvrđuje nedavno osvojeno zlato za Cuvée Miraz 2015. Umjesto da se najprije vidi što se kao maksimum može s tim našim sortama postići krenulo se, valjda se tako mislilo — lakšim i komercijalno najprobitačnijim putem a to je sadnja najpopularnijih inozemnih kultivara poput chardonnaya, sauvignona, merlota, cabernet sauvignona itd. Postranili smo sortiment kao što smo silnim uvođenjem stranih posebice engleskih riječi postranili i hrvatski jezik… U novo vrijeme kad se vidi koliko nam je teško probiti se na međunarodnom tržištu i kad se vidi koliko je strana publika zasićena etiketama od spomenutih jednih istih francuskih kultiva pa odbija kapljicu od tih sorata iz zemalja kojima one izvorno ne pripadaju, počelo se ovdje malo razmišljati o zaštiti i revitalizaciji starih hrvatskih sorata na najbolji mogući način. Ivana Puhelek i Edi Maletić Udruga Belica Kastav iz Kastva potpisala je ugovor o projektu revitalizacije autohtonih sorata Kastavštine sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i na scenu je stupio naš znani ekspert prof. Edi Maletić sa svojom ekipom u kojoj je i dr. Ivana Puhelek iz Svetog Ivana Zeline, privatno, inače, uspješna proizvođačica pjenušaca klasičnom metodom. U centru pažnje u Kastavštini je kultivar belica od kojega Kastavci proizvode mirno vino a sad s obzirom na pogodno tlo i odgovarajuću mikroklimu, podjednaku s onom kontinentalnom, svježijom, kao i s obzirom na rastuću potražnju za mjehurićima razmišljaju i o pjenušcu, kao proizvodu s dodanom vrijednosti. Maletića i njegove stručne ekipe s fakulteta i na bazi vlastitog višegodišnjeg iskustva u produkciji pjenušaca dr. Ivana Puhelek u svom podrumu krenula je u pokusnu proizvodnju pjenušaca od belice, ali, treba dodati, i od nekih domaćih kultivara iz Vrbnika na otoku Krku. Bazno vino stiglo je iz svoje postojbine Ivani u Zelinu na šampanjizaciju. Neki pjenušci već su i desetak mjeseci u butelji na kvascu nakon druge fermentacije. Maletić veli da se sada ista stvar razmatra i s vinima od starih sorata raširenima u Hrvatskom zagorju, konkretno riječ je u onima od kultivara belina starohrvatska čiji su sinonimi stara zagorska belina odnosno, internacionalno, heunisch weiss odnosno gouais blanc… ta je sorta, podsjećam, roditelj chardonnayu! U tome kompleksu koji mnogi rado nazivaju muzejem vina i koji je, čuje se, težak više od pola milijarde kuna te koji kao posebnu atrakciju posjećuje vrlo mnogo turista, prostrana je vinoteka s kapljicom iz cijeloga svijeta, dakako i iz Hrvatske, a od najpoznatijih proizvođača Lijepe naše. Prezentacija Vina Croatia — vina mosaica u bordoškome Gradu vina organizirana je u režiji Hrvatske gospodarske komore, a, kako je rečeno, s ciljem da se kvalitetnom promidžbom Bakhov nektar iz Hrvatske učini poznatijime na međunarodnoj vinskoj pozornici, U Bordeauxu je sada hrvatsko vino prikazano kroz radionice i predavanja. Uz kapljicu predstavljeni su i najpoznatiji hrvatski kulinarski specijaliteti. Hrvatska je — podatak od HGK — na francusko tržište 2016. U istom smo razdoblju iz Francuske smo uvezli vina u vrijednosti od 4,6 milijuna eura. Dug je put, ali je i jaka želja da se taj omjer promijeni, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istrani su, u konkurenciji 3000 uzoraka iz 35 zemalja svijeta, osvojili četiri medalje! Evo i marki koje su dobitnici medalja, nije to loše znati upravo sada uoči Božića i Nove godine, kad je pojačana potražnja za delikatesama. Zlatnu medalju — u kategoriji specijalnih sireva — dobio je istarski miješani sir u orahovome lišću, srebro je, također u kategoriji specijalnih sireva ali od mlijeka od više od jedne životinje, pripalo istarskom miješanome siru, jedno srebro dodijeljeno je, u kategoriji tvrdih sireva sa slatkim aditivima, istarskom siru s muškatom ruža, a broncom se, u kategoriji ekstra tvrdih sireva, zakitio Gran istriano. World Cheese Awards najveće je svjetsko natjecanje koje više od 20 godina okuplja brojne proizvođače iz mliječne industrije iz cijelog svijeta, a u ocjenjivanju proizvoda sudjeluje više od 250 sudaca. Istarski miješani sir u orahovom lišću: tvrdi punomasni sir od mješavine kravljeg i ovčjeg mlijeka, proizvodi se po tradicionalnoj tehnologiji metodom prešanja. Tehnološku zrelost postiže nakon 60 dana i tada se omata orahovim lišćem prethodno maceriranim u likeru od oraha. Miris sira je karakterističan za sireve iz miješanog mlijeka i s izraženom je notom mirisa po orahu, okus je pun i s karakteristikama ovčjeg i kravljeg mlijeka, pomalo slatkast zbog odležavanja listova u likeru od oraha, ali i sa specifičnom notom blage i poželjne gorčine izazvane prisutnošću orahovog lišća. Sir se može degustirati kao samostalna delicija, uz aperitiv ili kao desert uz čašu desertnog vina. Istarski miješani sir: miješani tvrdi punomasni sir, proizvodi se od kravljeg mlijeka uz dodatak do 30 posto ovčjeg mlijeka. Skladni spoj ove dvije različite lepeze aroma idealan je za one koji ne vole intenzivne ovčje sireve, a ipak vole sir s karakterom, nešto oštrijeg okusa od običnog kravljeg. U njemu se osjećaju blage note ovčjeg mlijeka, ali i putrasta aroma kravljeg mlijeka. Ugodne kiseline i slankasta mineralnost glavna su mu značajka. Nešto je prhkije strukture od kravljeg, dovoljno elastičan i podatan za rezanje. Gran Istriano: tvrdi punomasni sir za rezanje koji starenjem postaje ekstra tvrdi sir za ribanje. Radi se od pasteriziranog punomasnog kravljeg mlijeka. Njegovo zrenje traje između 12 i 14 mjeseci. Prosječna težina koluta iznosi 11 kilograma. Gran Istriano je proizveden ne metodom prešanja, nego metodom samoprešanja pod vlastitom težinom. Iz tog razloga, bez obzira na starost, zadržava putrastu strukturu i topivost u ustima te mu se slatkoća starenjem intenzivira. Ovaj se sir može degustirati kao samostalna delicija ili kao poticaj za druženje uz čašu vina. Istarski sir s muškatom ruža, novitet sirane Špin: tvrdi punomasni sir koji se proizvodi po tradicionalnoj tehnologiji proizvodnje metodom prešanja. Tehnološku zrelost postiže nakon 60 dana. Nakon perioda od 60 dana zrenja, dodatno dozrijeva u vinu od muškata ruže. Karakterističan okus sira obogaćen je slatkim notama muškata ruže. Blagi mliječni miris profinjen je dodatnom mirisa po ruži. Sir je zbog dozrijevanja u muškatu punog mirisa i okusa, tijesto je žute boje ali je kora poprimila izrazito tamno roza notu od vina u kojemu je sir zrio. Ovaj se sir može degustirati kao samostalna delicija, odnosno kao specijalni desert uz vino muškat ružu. Istraživanje o konzumaciji čokolade proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Što se ispostavilo kao glavno? Da su kod kupnje čokolade podjednako važni porijeklo s obzirom na zemlju proizvodnje i cijena čokolade. Kad se bira između čokolada domaćih i stranih proizvođača, većina ispitanika 63,5% opredjeljuje se za domaće proizvode, a više od polovice ispitanika 58,9% navodi da cijena ima velik utjecaj na njihov izbor čokolade, te da kupuju isključivo čokolade na akciji. Čokolada je namirnica koja se najčešće konzumira nekoliko puta tjedno, što kao svoj odgovor navodi 43,9% građana Hrvatske, a nešto manje, njih 33,5%, konzumira je nekoliko puta mjesečno. Za 10 posto građana čokolada je dio svakodnevne prehrane, a jednak broj ispitanika navodi da je konzumira rijetko, tek nekoliko puta godišnje. Vrlo mali broj 2,6% ističe pak da čokoladu uopće ne konzumira. Čokoladne table preferirani su izbor konzumenata čokolade — najčešće ih konzumira 91,3% građana. Ostali čokoladni proizvodi imaju male udjele pa tako 5,2 posto ispitanika konzumira praline, dok čokoladne prutiće konzumira 3,5 posto ispitanika. Pri konzumaciji čokoladnih tabli, oko trećine ispitanika navodi da odjednom pojede jedan red 32,3% ili dva do tri reda 35,2%. Onih koji jedu više ima manje pa je tako 14,7 posto ispitanika koji pojedu pola table te 13,9 posto ispitanika koji smažu cijelu tablu. Vrlo skromnih konzumenata, onih koji pojedu samo jednu kockicu, imamo svega 4 posto. Nedavno su predstavnici Agroprodukta iz Vodnjana u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina prezentirali nekoliko svojih mladih jednosortnih ulja i mješavinu svih tih sorata nazvanu Aurum. Ulja Salvela, nastala od maslina iz maslinika Barbariga gdje su ulike uzgajali još stari Rimljani, pokazala su se uistinu upečatljivima. Svaka je sorta dala aromatski, začinski i intenzitetom svoje ulje, i nije svejedno uz koju hranu se koristi koje. Punjenja mononosrtnih ulja su mala — u bočicama od po 0,25 lit, jedino je Aurum moguće dobiti u boci od 0,50 lit, ali i u limenci od tri litre. Bočice od četvrt litre stoje u maloprodaji 50 kuna, a Aurum u polalitrenoj boci 90 kuna, limenka Auruma od tri litre pak oko 270 kuna. Ugodno iznenađenje bila je ponuda na kušanje, uz ulja, i vina Medea od Agroprodukta iz berbe 2016 — bazna malvazija istarska s mpc. Maloprodajna cijena je 75 kuna! Ali o berbi se uvijek može govoriti ako se ima što reći i pokazati. Nije riječ o fazoniranju radi fotografiranja samo za reklamu; prije koju godinu bio sam u njegovu vinogradu uoči berbe i vidio točno ovakve loptice na trsovima nebbiola za Barolo i barbere. A kako izgledaju originalni grozdovi nebbiola i barbere pokazuju također fotografije pored barbera je na slici s dva grozda. Roberto Voerzio ide na vrlo niske prinose ne samo orezivanjem i poslije kad za to dođe vrijeme prorjeđivanjem grozdova na lozi, nego i rezanjem najdonjeg i slabije dozrijevajućega dijela izduženoga grozda, pa dobije ovakve forme. Vino je gusto, koncentrirano, kompleksno, pa i — koštaaaa! Upravo vinova loza janjetini pečenoj na žaru daje dimenziju više. Vinova loza baš u tim krajevima pokazuje koliko je višeznačna — pejsažno, u kontekstu organoleptike, te tehnološki, u uzdržavanju vinograda i u procesu nastanka vina. Uz to što daje grožđe za vino, uz to što u tijeku vegetativnog ciklusa estetski oplemenjuje krajolik, ona, kad odradi svoju sezonsku zadaću u vinogradu i oreže je se, dijelom služi za gnojenje vinograda a dijelom za podrumarsku zadaću i za vatru za roštilj, kad joj pak dođe vrijeme da se kompletno makne iz vinograda i da mjesto u vinogradu prepusti drugoj pa je se posiječe, njeno drvo služi također za vatru i za žar za pečenje mesa upravo janjetine! U vinskome podrumu loza će poslužiti kao — prirodni filter za vino. Šiblje koje se nakon berbe odreže s panjeva najprije se dobro posuši, potom ga se usitni u prutiće i složi u snopove što se spuste na dno posude u kojoj se odvijala alkoholna fermentacija. Kad dođe vrijeme da se mlado vino odvoji od grubog taloga, šiblje je već dobro zasjelo tik pred otvorom kroz koji, pri pretoku, kapljica, tempom što ne dovodi do stresa, izlazi iz te posude u cijev u pravcu druge, čiste posude. Šiblje vinove loze sprječava da u cijev izlaze pokožica, grubi talog! Nakon što je pretok obavljen, šiblje impregnirano u vinu ne baca se, naprotiv, i te kako se korisno upotrijebi ne samo kao gorivo za pečenje nego i kao svojevrsni izvor aroma što mesu daju jedinstvenu draž. Parker, kojemu je gotovo 70 godina, već je u nekoliko navrata prije objavljivao svoje povlačenje, s najavom svojega nasljednika u osobi njegova suradnika Neala Martina, kojemu je još 2014. Po najnovijemu, Parker bi se ubuduće u smislu recenzija bavio samo kalifornijskim vinima, i to onima iz dolina Napa i Sonoma. Parker je odlučio i da još ostane na kormilu svojeg The Wine Advocate, kao glavni urednik, drukčije ni ne može jer je svoju reviju i vinski vodič 2012. Robert Parker je svojim aktivnostima uvelike formirao ukus svjetske publike u kontekstu vina, a kako je osobno veliki ljubitelj snažnih strukturiranih i alkoholno jakih vina sa čvrstim taninom i s dosta aroma dobivenih od dozrijevanja u hrastovim bačvicama s jače paljenim dužicamna, upravo su takva vina snažno obilježila svijet proteklih par desetljeća. S Parkerovim postupnim povlačenjem pomalo se ukusi mijenjaju u posve suprotnom pravcu, dakle sad idu prema svježijim vinima s izraženijom voćnosti, s manje bariknih utjecaja u organoleptici i s dosta nižom alkoholnom gradacijom. Robert Parker Svakome razumnome i sklonome maksimalnoj prirodnosti, skladu i poštivanju zemljopisnog porijekla proizvoda te iz toga i proizlazeće tradicije u proizvodnji trebalo bi snažno zasmetati to, vezano uz trendove. Baš iz konstatacije o formiranju ukusa u ovome ili onome pravcu dovele su, eto, vino, za koje se rado u javnosti govori kao o daru bogova i kao najiskrenijem i najzdravijem piću, na kolosijek komercijalne manipulacije u interesu pojedinih trgovačkih lobija. To znači da je normalno da tamo gdje ima više sunca i topline u grožđu bude više sladora za veći alkohol u vinu, te da vino nekih sorti znanih po jačim taninima ima — pogotovu dok je mlado — izraženiju taninsku ali ne nužno i zelenu! ZANIMANJE ZA NASTUP a i ZA POSJET i OPET GOLEMO, PRVORAZREDNA PONUDA u ČAŠI ALI i NA TANJURU, SVJETSKI SJAJNE RADIONICE, PAŽNJE VRIJEDNI POPRATNI SADRŽAJI u GRADU UOČI i ZA VRIJEME GLAVNOG DOGAĐANJA, ZAPAŽEN JE VELIKI BROJ MLADIH, POSEBICE ŽENA, TAKO DA JE POSLJEDNJI VIKEND u STUDENOME u GLAVNOME GRADU HRVATSKE ZA ONOGA TKO JE ZNAO PITI i GLEDATI BIO NE SAMO SVEČANOST ČAROBNIH AROMA NEGO i SVEČANOST LJEPOTE i ŠARMA Očekivalo se da će zagrebački hotel Esplanade i unatoč poskupljenju i za nastup i za ulaznice vrvjeti i izlagačima i posjetiteljima, i to se i ostvarilo. Već tradicijska eno-gastronomska manifestacija posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u Metropoli, međutim, i premašila je uobičajene okvire takvih priredbi i postala je — pravim društvenim događajem godine! Prvorazredna ponuda u čaši ali i na tanjuru, svjetski sjajne radionice — na najvišem internacionalnom nivou, pažnje i te kako vrijedni popratni sadržaji u gradu uoči i za vrijeme glavnog Vino. Svečano otvorenje: u glavnoj ulozi ministar Tomislav Tolušić, poduprt hrvatskim vinskim vitezovima U nedavnoj najavi 12. Ivan Dropuljić morao bi nešto poduzeti, istina iduće godine bit će 13. Kušanje bi, uz predočenje liste ponude, trebalo biti za stolovima, tako da se mogu na prikladan način, koncentrirano, raditi zabilješke. Za početak prostor i ne treba biti prevelik. Dovoljno rano unaprijed valjalo bi anketirati proizvođače da se vidi njihova zainteresiranost da podastru uzorak ili uzorke na takvo poslovno orijentirano kušanje koje može biti naslijepo ili, ako to kušač želi, uz predočenje liste uzoraka s kompletnim podacima s etikete , vina bi točio ili točili jedan odnosno dva sommeliera zadužena ujedno i za red, tako da netko ne bi pomisllio da je tu pijačnica, a u prostoriju bi se na degustaciju i puštale samo osobe čiji identitet i profesija odgovaraju zahtjevima takvoga ambijenta. Dvorana — gužva pred golom tj. Svakako bi bilo poželjno da odgovarajuće institucije u Hrvatskoj pomognu dovođenju inozemnih vinskih novinara i vinskih trgovaca u Lijepu našu i na nekoliko dana prije festivala, pa da ih se, kako je to prije nekoliko godina prakticirao prof. Dropuljić, odvede u dvo- ili trodnevni posjet svake godine u po jednu hrvatsku vinsku regiju! Treba biti svjestan toga da je vinskih događanja i prezentacija vani mnogo i da te osobe koje bi nam mogle biti korisne nije lako dobiti tek tako, međutim stvar se može riješiti time da se ponudi višeslojni sadržaj kroz nekoliko dana te da studijska putovanja uz Zagreb Vino. Jubilej je obilježen tradicijskim Ateljeom okusa i novim izdanjem revije br. Svečanost u povodu jubileja je, pred brojnim uzvanicima, održana za vrijeme festivala Zagreb Vino. Uz osovinu Mladen Horić, Željko Suhadolnik i Marko Čolić, u protoklarnome dijelu uz mikrofon a poslije i kroz druženje našle su se i zvijezde Ljudevit Grgurić Grga s Hrvatske televizije, te popularni pjevač vedrih nota Krunoslav Kićo Slabinac. Uz jubilarce iz Svijeta u čaši — Mladena Horića, Marka Čolića i Željka Suhadolnika: Krunoslav Kićo Slabinac i Ljudevit Grgurić Grga Uz dobru hranu naših kuhara i znanih ugostiteljskih objekata te dobra vina hrvatskih vinara događaj je protekao, dakako, veselo. Bio je to svojevrsni podsjednik na eno-gastro druženja visokoga sjaja ali i na druge projekte što su ih Svijet u čaši i izdavač revije — MAM-VIN d. Pa, evo da i ovdje ukratko podsjetim što je to radio Svijet u čaši: akcije Dobro mi došel, prijatelj! Ipak, nije to i definitivan kraj: Svijet u čaši kao medij prelazi na novi kolosijek. Nastavlja kao Atelje okusa Svijeta u čaši, najprije na internetu a onda bi u neko skorašnje vrijeme krenuo i kao tiskano izdanje Atelje okusa Svijeta u čaši u nešto tanjem straničnom opsegu od ovog dosadašnjega Svijeta u čaši. Želja nam je da se u naše aktivnosti uključe novi, mladi ljudi te da se priča u narednim godinama nastavi u novom ruhu, primjerenom modernom vremenu. Novoutemeljeni Atelje okusa je, inače, hrvatska neprofitna udruga za promociju i očuvanje eno, etno i gastro- tradicijskih vrijednosti u kulturi življenja novog vremena. Nastala je kao nastavak aktivnosti započetih davne 1992. Osnivači udruge Atelje okusa su Marko Čolić, Željko Suhadolnik, Josip Braco Bogdanić i Mladen Horić, koji je sada i predsjednik udruge. Udruga Atelje okusa želi na svoj način nastaviti smjerom prve hrvatske revije za vino kulturu jela pića i turizam Svijet u čaši. Programima i aktivnostima kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu kroz mješovita međunarodna društva i hrvatske zavičajne klubove želja je Ateljea okusa promovirati bogatstvo ponude izvorne i tradicijske hrvatske nacionalne gastronomije, potom visokokvalitetna vina te narodne običaji a time, na osobit način, i hrvatski turistički potencijal kako na Jadranu tako I, pogotovu, u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uplatom godišnje članarine svakom pristupniku darujemo knjigu Atelje okusa — Hrvatska tradicijska kuhinja. Zahvaljujući vam što se bili s nama prvih 25 godina veselimo se suradnji i novim zajedničkim projektima, rekao je u pozdravnome dijelu uzvanicima Ateljea okusa u Esplanadi jedan od osnivača Svijeta u čaši i utemeljitelj udruge Atelje okusa Svijeta u čaši Mladen Horić. Marije Vukelić organizirano je sjajno događanje — večer poezije i vina korčulanskog vinogradara, vinara i pjesnika Luke Krajančića, te korčulanskih kulinarskih specijaliteta u izvedbi kuharske ekipe hotela Lešić Dimitri na čelu sa šefom Markom Gajskim. Krajančić je podastro interesantnu paletu svojih odličnih pošipa različitih stilova i godišta a i recitirao je nekoliko svojih osebujnih pjesama, chef Gajski i njegova grupa istaknuli su se sa sedam sjajnih slijedova, kao gost iznenađenja nastupio je Enes Kišević. Marija Vukelić vodila je kroz program vrlo pripremljeno i kompetentno. Izložio je portrete dvadesetak žena koje su aktivne na vinskoj sceni. Događanje je bilo festivalski after party. Iz predgovora objavljenog u katalogu: Žena, ljepota, pedantnost, profinjenost, zavodljivost, poezija… Božanske žene: sva ljepota svijeta i lavska gordost, i plahota srne, kroz vaše čari uzvišene cvjetaju u plave dane i u noći crne, rekao je Augustin Tin Ujević. A Johann Wolfgang Goethe poručuje ovo: Dobro vino i lijepa žena liječe svaku bol, pa tko ne ljubi i ne pije taj gotovo živ da nije. Žena i vino, te žena uz vino — posebna inspiracija. K tome dobro oko i dobar nos, i — eto dobitne kombinacije. Na otvorenju:autor Julio Frangen, moderatorica Marija Vukelić i sponzorica nagrade — naravno CIPELA — za uzvanike Marija Dumančić Hoegl Pokazuju to lijepo portreti zagrebačkog fotografa Julija Frangena izloženi pod naslovom Vino na visokoj peti. Za muškarca voljeti ženu i za ženu voljeti muškarca sasvim je normalno i logično. I voljeti vino sasvim je normalno i logično, samo, u stasanju i jednoj i drugoj ljubavi nerijetko se, barem do neke određene životne dobi, pristupa donekle pojednostavljeno. Stoga je ne tek iz umjetničkog razloga nego i iz životnog razloga i te kako važno imati spomenute dobro oko te dobar nos doslovno i dobar nos u smislu u kojemu se taj izraz koristi. Kao rezultat selektivnog pristupa lako proizađe vrlo važna personalizacija, koja priču postavlja u životom a i u umjetničkom smislu na višu dimenziju, na stup veće kvalitete. Mara Barundić, Zala Šekoranja, Ivana Jurić, Jenny Šimić, Nina Levičnik, Jasna Lovrec, Jasna Antunović Julio Frangen svoje foto-radove za ovu specifičnu izložbu birao je upravo po tom zahtjevnom kriteriju koji pokazuje 20 žena uz vino u nekom posebnom momentu uhvaćenom foto-aparatom, a Frangenove modele vina za otvorenje izložbe birale su po tome da i kroz čašu na najbolji mogući način pokažu upravo vlastitu osobnost, i to ne, kao na slici, tek kroz jedan kamerom uspješno snimljeni specifični trenutak nego osobnost i posebnost za stvarno i stalno. KOJI SU NJEGOVI ADUTI ŠTO SU GA DOVELI UZ RAME HRVATSKE VINSKE VRHUŠKE s PLEŠIVICE — TOMCA, OSVAJAČA TITULE ZA 2017, i KORAKA? Iako je već dugo — 11 godina — prisutan na Vinskom vrhu, Tomislav Bolfan tek se, zapravo, uspinje prema vinskome vrhu! Vinski vrh s velikim početnim slovom naziv je lokacije na kojoj se nalazi Bolfanov istonazvani poljoprivredni posjed s ukupno oko 32 hektara od čega je vinograda 20 ha a ostalo su voćnjak, pašnjaci, livade i zemljište pokriveno šumom, dok je drugi vinski vrh o kojemu govorim, onaj s malim početnim slovima ali s vrlo velikim značenjem, vezan uz stupanj napretka u kvaliteti i vezan uz stalnost visoke kvalitete proizvoda, ponude. Tomislav Bolfan, koji je kroz proteklo desetljeće doista dobro posložio i stabilizirao svoju produkciju i dobro osmislio kompletnu ponudu te koji nas navikava na upravo spomenuti kvalitativni uzlaz i na kontinuitet, postupno ali uvjerljivo sa svojeg Vinskog vrha pokazuje da kroči ka VRHU. Upravo ovih dana, u vremenu pred kraj godine, Bolfan, koji je, inače, bio u prvoj postavi udruge Grand Cro što su je osnovali ponajbolji vinari Lijepe naše s ciljem učinkovite promidžbe njih samih ali i hrvatske vinske kakvoće pa su se onda razvodnili , primio je lijepo službeno priznanje za svoj rad: zagrebačka tvrtka Vinart, inače iz marketinškog sektora a koja je upravo ustanovila nagrade za postignuća godine i nedavno i prve povelje podijelila na svečanosti u hotelu Sheraton, uvrstila je Bolfana- Vinski vrh kao kandidata — ostala dva su bili Tomac i Korak, na kraju je šampionom proglašen Tomac — za titulu Najbolji vinski podrum godine u regiji Bregoviti hrvatski sjeverozapad za 2017.! Ovo šampionsko odličje, eto, nije otišlo u Bolfanove ruke, ali to da je — kad se zbroje Vinartovi kandidati za najbolje vinske podrume u Slavoniji i Podunavlju, Bregovitom sjeverozapadu Hrvatske, Istri i Kvarneru te u Dalmaciji — član grupe od 16 vinskih reprezentativaca Lijepe naše svakako mu i te kako godi. Tomislav Bolfan kao moderator, gore desno su i enolog Andrej Rebernišek i, lijevo, Veronika Ujević iz prodaje. Dolje, slijeva: Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata, te sommelier Mario Meštrović sa suradnicom Bolfanovu dobitnu kombinaciju čini više faktora. Jedan je sjajni, industrijom još! Zatim, tu su dokazano općenito odlične i baš za taj teritorij vrlo podesne sorte ponajprije su to rizling rajnski, sauvignon bijeli, pinot crni. Bitan je, od početka, i Tomislavov ozbiljan priklon prema ekološkom pristupu, u pravcu biodinamike — od 2009. Veliki su njegovi predanost i pedantnost, i to žarko stremljenje da se posjed ustroji na način da proizvodnjom bude samodostatan — uz vinovu lozu uzgajaju se, za kruh vlastite produkcije, na eko-način i stare sorte žitarica kukuruza i pšenice konkretno pir , zatim tu je i razno povrće, vodi se briga o 11 angusa s time da je plan proširenje pašnjaka na 20 ha i povećanje broja goveda na 30, k tome upravo je završen i kokošinjac za kokice hrvatice i za zagorske purane… Vidljivi su Bolfanovo nastojanje da se konzultira s onima za koje je uvjeren da imaju više znanja i iskustva, u pozitivu mu valja upisati i to da voli obilaziti uspješne i ugledne kolege u inozemstvu, prisjećam se da sam na početku njegove vinske avanture i ja vodio njega i njegova podrumara u Gradišće, u podrume Hans Igler, Franz Weninger, Gesellmann i kod nekih članova renomiranog marketinškog udruženja vinara Pannobile….. Bitan je i Bolfanov poriv da stalno ide u pozitivnom smislu naprijed, dakle ne zadovoljava se postignutime. Tomislav Bolfan: Uvijek ići naprijed, nikad biti samozadovoljan! U cijelu tu zagorsku bajku na dlanu, spadaju, na Vinskome vrhu, i smještajni dio s pet dvokrevetnih soba i restoran sa 45 sjedećih mjesta, u kojemu se, uz vlastito vino, poslužuju najvećim dijelom na samome posjedu na domaći i na eko-način uzgojena i pripremljena hrana bazirana na sezonski svježim namirnicama, a onda i sirevi i neke mesne delicije proizvedeni isključivo na OPG-ima u krugu od najviše desetak kilometara. Ključnu ulogu imaju, svakako, stručnost i predanost i privrženost Bolfanovih glavnih suradnika, a to su za vino enolog Andrej Rebernišek, za hranu chef Krešo Hrković, zatim direktor i voditelj ugostiteljstva i podruma Branimir Puškadija te, u prodaji, Veronika Ujević i Bruno Barić. OD MLADE BAZE DO RAJNSKOGA IZ 2007! Prije kratkog vremena na Vinskom vrhu održana je za grupu novinara prezentacija Bolfanove ponude, s naglaskom na vina. Nakon razgleda vinskog podruma i restoransko-smještajnog dijela, u nazočnosti Tomislava Bolfana te njegova stručnog suradnika enologa Andreja Rebernišeka ali i Branimira Puškadije, kao i Veronike Ujević i Brune Barića, najprije su predstavljene Bolfanove berbe koje su upravo izašle ili baš sada na kraju kalendarske godine izlaze na tržište, slijedio je pokaz njegova ulaska u pustolovinu maceracije bijelih sorata s dvama novim vinima — Aromano i Tingo, a vrhunac je bila sjajna vertikala od 10 vina različitih etiketa Bolfanovog rajnskog rizlinga od 2016 pa sve do 2007. Da se ne bi s vertikale prešlo prebrzo u horizontalu, priređena je i degustacija izvornoga i na tanjuru: sireva nekoliko zagorskih OPG-a s kojima Bolfan surađuje i domaćeg kruha Vinskog vrha kao startera, zatim — to je za ovu priliku uletjelo kao dar, zahvaljujući ribiču-novinaru Ivi Kozarčaninu koji se dan prije vratio s Jadrana — bijele ribe iz paškog akvatorija za prvo jelo, potom pečena domaća guska lokalnog uzgajivača dakako uz domaće mlince, i, na kraju, domaćeg jabučnog štrudla Vinskog vrha s debelim mlincem! U podrumu, uz barrique: Tomislav Bolfan, Andrej Rebernišek i Branimir Puškadija Sjajan susret, atmosfera izvrsna. Odskočili su rizlinzi 2007; 2008 Primus; 2011 Bolfan te 2013 Primus, vrlo vrlo dobar bio je 2013 Bolfan, dok je 2015. Rekao bih da je Bolfanova žarka želja i bila čuti komentare sa strane. I dobra je ta znatiželja, pa i kad se uvijek i ne čuje laskanje. Iz ovakvih ozbiljno koncipiranih susreta može se uvijek nešto korisno novo saznati i nešto naučiti, pa se kasnije time voditi u radu. Ocjena odličan za koncept i realizaciju! Osobito veseli i najava novog susreta na Vinskom vrhu, s vertikalom crnog pinota!! Goveda u vlastitom uzgoju, te, dolje, pogled i na tanjure: apetitlih, kaj ne? Nadam se živo da će se ubuduće jednom godišnje, kad Bolfan i Rebernišek ocijene da su im nova mlada vina ali i neka vina starijih godišta spremna za pokaz, na Vinskom vrhu i nastaviti s ovakvim prezentacijama. Uz to što su korisne glede povratne informacije proizvođaču, takve prezentacije na koje se pozovu za vino specijalizirani novinari, pa i neki istaknutiji sommelieri i vinski trgovci, i te kako su korisne u marketinškom smislu, a to naravno znači i za plasman proizvoda. Ako je nešto jako dobro i donosi dobar image te se na tržištu želi plasirati bolje pa i time da se pred kupca pusti po višoj cijeni koju to što je jako dobro i zavrjeđuje, nužno je potruditi se da potrošač dobije i objašnjenje o čemu je riječ kako bi shvatio a onda i prihvatio tu višu cijenu. Mnogi hrvatski vinari mogli bi se ugledati na Vinski vrh glede predstavljanja svojih uradaka svojedobno je, istina, ovome slične susrete organizirao kod sebe u podrumu Vlado Krauthaker, u najnovije vrijeme to npr. Nemam ništa protiv veselice, dapače, ali ona je ipak — jednodimenzionalna. Ovakvo ozbiljno predstavljanje je višedimenzionalno, svatko kroz predviđeni program sasvim dovoljno konzumira, a bitno je da takvo događanje i za domaćina i za uzvanike završava ne samo s punim trbuhom i prpošno veselijom glavom, nego i zadovoljstvom što se nešto više saznalo i naučilo.